LDP Zvezdara

Liberalno Demokratska Partija Zvezdara

”Od ove Vlade se jedino očekivalo da bude uspešna u poslu evropskih integracija, ona se u tome saplela i mislim da je veći problem u činjenici da još uvek nema podrške Evrope u tom našem nastojanju, zapravo, činjenica da Vlada ništa ne pokušava da promeni u odnosu na prethodnu politiku koju je vodila”. — Čedomir Jovanović u “Poligrafu” 15.10.2008

LDP na 8%!

Prema najnovijem istraživanju CESID-a, na parlamentarnim izborima u Srbiji za LDP bi glasalo 330.000 građana, što je preko osam odsto glasova ukupnog biračkog tela.

Prema istraživanju CESID-a, urađenom između 14. i 20. aprila u okviru projekta koji je podržala Ambasada Velike Britanije u Srbiji, na uzorku od 2.732 ispitanika iz Srbije bez Kosova, na izbore će izaći između 4,3 i 4,7 miliona građana.

Raspodela po procentima

Najviše glasova na parlamentarnim izborima da su održani prošle sedmice, dobila bi Srpska radikalna stranka, za koju bi glasalo milion i 480 hiljada građana, rezultat je istraživanja koje je danas predstavio centar za slobodne izbore i demokratiju.

Za Demokratsku stranku glasalo bi oko milion i 370 hiljada, a za koaliciju Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije 510.000 birača, kazao je istraživač CESID-a Đorđe Vuković.

Za Liberalno demokratsku partiju glasalo bi 330.000 građana, za koaliciju SPS-PUPS-JS 290.000, a za manjine 150.000.

Ostale liste dobile bi ukupno oko 110.000 glasova.

Vuković je naveo da postoji između 12 i 13 odsto stalnih apstinenata, što je oko 800.000 ljudi. Taj broj je približan broju apstinenata u zemljama u okruženju i razvijenim demokratijama.

Istraživač CESID-a je dodao i da se svi podaci odnose na 5,5 miliona “realno prisutnog biračkog tela” od 6,7 miliona upisanih u biračke spiskove.

Vuković je takođe rekao da podaci u medijima prema kojima bi ovi rezultati značili raspodelu mandata od 88 za SRS, 85 za DS, 30 za DSS-NS, 20 za LDP, 17 za SPS i 10 za manjine, nisu rezultati istraživanja CESID-a već interpretacija samih medija.

U drugom krugu predsedničkih izbora, održanom 3. februara glasalo je 4.580.428 birača, a na parlamentarnim izborima u januaru 2007. godine glasalo je 4.033.586 birača. SRS je tada dobio 1.150.000. DS 916.000, G17 plus 275.000 a SPO 134.000, ukupno 1.325.000 glasova.

Koalicija DSS-NS je dobila 668.000 glasova, a LDP, u koaliciji sa još tri sranke među kojima i LSV, 214.000 glasova, dok je SPS je dobio 228.000, a PUPS u koaliciji sa SDP-om Nebojše Čovića 125.000, dok su manjiske stranke dobile ukupno 147.000 glasova.

Istraživač Srećko Mihajlović naveo je da je najznačajniji rezultat istraživanja izrazita polarizacija poitičke i stranačke scene u Srbiji, i istakao da je odnos građana prema Evropi glavno pitanje koje diferencira odnos građana prema strankama, a ne Kosovo.

Mihajlović je naveo da je građanima veoma važan životni strandard, iako političari to pitanje pokušavaju da minimizariju, dok većini građana “nije jasno o čemu se radi” u vezi sa Kosovom, jer su političari kontradiktornim izjavama uneli “zabunu u glave i strah u srca građana, pa dominiraju strah i zbrka”.

Dodao je da građani smatraju da bi Srbija trebalo da uđe u EU, jer će od toga imati koristi, dok su ispitanici po pitanju prihvatanja evropskih vrednosti uzdržani i skloni prihvatanju tvrdnji da “novi svetski poredak želi da napravi koloniju od Srbije”, i da je tri petine građana tradicionalistički nastrojeno.

Prema istraživanju CESID-a, u Beogradu bi na parlamentarnim izborima za SRS glasalo 37 odsto izašlih na izbore, za DS 36 odsto, a koalicija DSS-NS i LDP osvojili bi po 11 odsto glasova, dok bi koalicija SPS-PUPS-JS dobila pet odsto glasova.

U Vojvodini bi SRS osvojio 35 odsto glasova, DS 34 odsto, LDP 11 odsto, koalicija DŠ-NS osam odsto, a manjinske stranke sedam odsto glasova, dok bi koalicija SPS-PUPS-JS dobila pet odsto glasova.

U centralnoj Srbiji za SRS bi glasalo 35 odsto birača, za DS 33 odsto, za koaliciju DSS-NS 14 odsto, a za koaliciju SPS-PUPS-JS osam odsto, dok bi LDP dobio sedam odsto glasova i manjinske stranke tri odsto.

Vuković je naveo da 17 odsto ispitanika nema poverenje u političare, dok je njih 10 odsto odbilo da se izjasni, a najviše poverenja, 27 odsto ispitanika, uživaju čelnici SRS-a Tomislav Nikolić, Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić.

Na drugom mestu su čelnici koalicije okupljene oko DS-a u koje poverenje ima 24 odsto ispitanika – Boris Tadić, Mlađan Dinkić, Nenad Čanak i Vuk Drašković, dok čelnici koalicije DŠ-NS Vojislav Koštunica i Velimir Ilić uživaju poverenje osam odsto ispitanika.

U koaliciji SPS-PUPS-JS najviše poverenja uživa Dragan Marković Palma, više od Ivice Dačića, što, kako je ocenio Vuković, pokazuje da se SPS pretvorio iz liderske u programsku stranku.

Vuković je naveo da lideru LDP-a Čedomiru Jovanoviću veruje četiri odsto građana, što je duplo manje od poverenja u LDP, osam odsto, i ocenio da je to dobro jer birači političke partije sve više prepoznaju po programima, nego po liderima.

Lideri manjinskih stranaka Sulejman Ugljanin i Ištvan Pastor uživaju poverenje tri odsto ispitanika, dok čelnicima ostalih stranaka veruje dva odsto ispitanih.

Podelite vest sa prijateljima:
Share this page via Email Share this page via Stumble Upon Share this page via Digg this Share this page via Facebook Share this page via Twitter

Ostavi komentar





Thumb up 0 Thumb down 0 (0)

Za ostavljanje komentara nije potrebna registracija. Međutim, radi zaštite od SPAMa, svaki komentar mora prvo biti odobren od strane moderatora. Zato se vaš komentar neće odmah pojaviti &ndash ne brinite, sve ih čitamo.