LDP Zvezdara

Liberalno Demokratska Partija Zvezdara

Moramo insistirati i dalje se boriti pet godina posle 12. marta za rasvetljavanje političke pozadine njegovog ubistva. A da bi to mogli da uradimo moramo da pobedimo tijaniće, bulatoviće, koštunice, popove i zločince… — Čedomir Jovanović, Završna konvencija LDP-a u Beogradu, 3. maj

Danas od 22h Opservatorijum!Gost Jelena Kajgo dramaturg i dramski pisac!!Urednik i voditelj Olivera Ježina!

LDP na 8%!

Prema najnovijem istraživanju CESID-a, na parlamentarnim izborima u Srbiji za LDP bi glasalo 330.000 građana, što je preko osam odsto glasova ukupnog biračkog tela.

Prema istraživanju CESID-a, urađenom između 14. i 20. aprila u okviru projekta koji je podržala Ambasada Velike Britanije u Srbiji, na uzorku od 2.732 ispitanika iz Srbije bez Kosova, na izbore će izaći između 4,3 i 4,7 miliona građana.

Raspodela po procentima

Najviše glasova na parlamentarnim izborima da su održani prošle sedmice, dobila bi Srpska radikalna stranka, za koju bi glasalo milion i 480 hiljada građana, rezultat je istraživanja koje je danas predstavio centar za slobodne izbore i demokratiju.

Za Demokratsku stranku glasalo bi oko milion i 370 hiljada, a za koaliciju Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije 510.000 birača, kazao je istraživač CESID-a Đorđe Vuković.

Za Liberalno demokratsku partiju glasalo bi 330.000 građana, za koaliciju SPS-PUPS-JS 290.000, a za manjine 150.000.

Ostale liste dobile bi ukupno oko 110.000 glasova.

Vuković je naveo da postoji između 12 i 13 odsto stalnih apstinenata, što je oko 800.000 ljudi. Taj broj je približan broju apstinenata u zemljama u okruženju i razvijenim demokratijama.

Istraživač CESID-a je dodao i da se svi podaci odnose na 5,5 miliona “realno prisutnog biračkog tela” od 6,7 miliona upisanih u biračke spiskove.

Vuković je takođe rekao da podaci u medijima prema kojima bi ovi rezultati značili raspodelu mandata od 88 za SRS, 85 za DS, 30 za DSS-NS, 20 za LDP, 17 za SPS i 10 za manjine, nisu rezultati istraživanja CESID-a već interpretacija samih medija.

U drugom krugu predsedničkih izbora, održanom 3. februara glasalo je 4.580.428 birača, a na parlamentarnim izborima u januaru 2007. godine glasalo je 4.033.586 birača. SRS je tada dobio 1.150.000. DS 916.000, G17 plus 275.000 a SPO 134.000, ukupno 1.325.000 glasova.

Koalicija DSS-NS je dobila 668.000 glasova, a LDP, u koaliciji sa još tri sranke među kojima i LSV, 214.000 glasova, dok je SPS je dobio 228.000, a PUPS u koaliciji sa SDP-om Nebojše Čovića 125.000, dok su manjiske stranke dobile ukupno 147.000 glasova.

Istraživač Srećko Mihajlović naveo je da je najznačajniji rezultat istraživanja izrazita polarizacija poitičke i stranačke scene u Srbiji, i istakao da je odnos građana prema Evropi glavno pitanje koje diferencira odnos građana prema strankama, a ne Kosovo.

Mihajlović je naveo da je građanima veoma važan životni strandard, iako političari to pitanje pokušavaju da minimizariju, dok većini građana “nije jasno o čemu se radi” u vezi sa Kosovom, jer su političari kontradiktornim izjavama uneli “zabunu u glave i strah u srca građana, pa dominiraju strah i zbrka”.

Dodao je da građani smatraju da bi Srbija trebalo da uđe u EU, jer će od toga imati koristi, dok su ispitanici po pitanju prihvatanja evropskih vrednosti uzdržani i skloni prihvatanju tvrdnji da “novi svetski poredak želi da napravi koloniju od Srbije”, i da je tri petine građana tradicionalistički nastrojeno.

Prema istraživanju CESID-a, u Beogradu bi na parlamentarnim izborima za SRS glasalo 37 odsto izašlih na izbore, za DS 36 odsto, a koalicija DSS-NS i LDP osvojili bi po 11 odsto glasova, dok bi koalicija SPS-PUPS-JS dobila pet odsto glasova.

U Vojvodini bi SRS osvojio 35 odsto glasova, DS 34 odsto, LDP 11 odsto, koalicija DŠ-NS osam odsto, a manjinske stranke sedam odsto glasova, dok bi koalicija SPS-PUPS-JS dobila pet odsto glasova.

U centralnoj Srbiji za SRS bi glasalo 35 odsto birača, za DS 33 odsto, za koaliciju DSS-NS 14 odsto, a za koaliciju SPS-PUPS-JS osam odsto, dok bi LDP dobio sedam odsto glasova i manjinske stranke tri odsto.

Vuković je naveo da 17 odsto ispitanika nema poverenje u političare, dok je njih 10 odsto odbilo da se izjasni, a najviše poverenja, 27 odsto ispitanika, uživaju čelnici SRS-a Tomislav Nikolić, Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić.

Na drugom mestu su čelnici koalicije okupljene oko DS-a u koje poverenje ima 24 odsto ispitanika – Boris Tadić, Mlađan Dinkić, Nenad Čanak i Vuk Drašković, dok čelnici koalicije DŠ-NS Vojislav Koštunica i Velimir Ilić uživaju poverenje osam odsto ispitanika.

U koaliciji SPS-PUPS-JS najviše poverenja uživa Dragan Marković Palma, više od Ivice Dačića, što, kako je ocenio Vuković, pokazuje da se SPS pretvorio iz liderske u programsku stranku.

Vuković je naveo da lideru LDP-a Čedomiru Jovanoviću veruje četiri odsto građana, što je duplo manje od poverenja u LDP, osam odsto, i ocenio da je to dobro jer birači političke partije sve više prepoznaju po programima, nego po liderima.

Lideri manjinskih stranaka Sulejman Ugljanin i Ištvan Pastor uživaju poverenje tri odsto ispitanika, dok čelnicima ostalih stranaka veruje dva odsto ispitanih.

Ostavi komentar





Thumb up 0 Thumb down 0

Za ostavljanje komentara nije potrebna registracija. Međutim, radi zaštite od SPAMa, svaki komentar mora prvo biti odobren od strane moderatora. Zato se vaš komentar neće odmah pojaviti &ndash ne brinite, sve ih čitamo.