LDP predložio reformu Poslovnika radi bržeg usvajanja evropskih zakona
Skupština Srbije
Liberalno demokratska partija predložila je danas reformu poslovnika o radu Skupštine Srbije koja bi omogućila da se zakoni neophodni za proces evropskih integracija usvajaju po ubrzanoj proceduri, za 90 minuta.
Na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije, šef poslaničke grupe LDP-a Čedomir Jovanović rekao je da je cilj te reforme usvajanje “evropskih” zakona za 90 minuta na plenarnoj sednici parlamenta, uz otvaranje mogućnosti za konkretan i ozbiljan rad.
“Nakon višemesečnog tapkanja u mestu koje je imalo poražavajuće posledice po naše društvo i našu evropsku budućnost, bili smo prisiljeni da izađemo sa predlogom reformi postojećeg Poslovnika o radu Narodne Skupštine Republike Srbije kojim bi se ubrzao rad u procesu evropskih integracija na takav način da bi, ukoliko budu prihvaćene ove naše nove mere, bilo moguće usvajanje zakona za 90 minuta” – rekao je Jovanović i dodao da bi ti zakoni bi bili tempirani na mnogo ozbiljniji način nego što je to do sada bio slučaj, parlament afirmisan, a društvo bilo pošteđeno štete kojoj je izloženo zbog neefikasnih institucija.
Reforma poslovnika koju je predložio LDP podrazumevala bi formiranje novog skupštinskog odbora za praćenje procesa stabilizacije i pridruživanja što bi, kako je naveo Jovanović, omogućilo nov odnos vlade i parlamenta i zajedničko definisanje kvartalnih, polugodišnjih i godišnjih planova predlaganja zakona.
LDP predlaže da vlada u procesu usvajanja evropskih zakona sve inicijative prosleđuje odboru za praćenje procesa stabilizacije i pridruzivanja koji bi na prvom čitanju korigovao vladine predloge, potom ih slao vladi na drugo čitanje posle kojeg bi vlada parlamentu dostavljala konačan tekst zakona, kazao je Jovanović.
“Ono što mi predlažemo je vraćanje autoriteta Skupštini kroz davanje većih prava, ali istovremeno i preuzimanje obaveza koje parlament ne sme da zaobilazi”- istakao je lider LDP-a.
Jovanović je dodao da bi se u slučaju da se dve trećine članova novog odbora složi sa predloženim zakonskim rešenjima, na plenarnoj sednici parlamenta vodila jedinstvena i načelna i rasprava o amandmanima, i bio bi ubrzan proces njihovog usvajanja.
“Ukoliko dve trećine Odbora za praćenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju postigne saglasnost i praktično se složi sa karakterom zakona koji mora biti evropski, onda bi na njega bila primenjena drugačija procedura od one koja prati druge zakone o kojima se razgovara ovde u parlamentu” – kazao je on..
Šef poslaničke grupe LDP je naveo da će inicijativa LDP biti upućena svim šefovima poslaničkih grupa i predsednici parlamenta Slavici Đukić-Dejanović i da predlog LDP-a treba da bude osnova za rad radne grupe za izradu novog poslovnika koja treba da ga reformiše.
“Reforme koje mi predlažemo su reforme koje proizilaze s jedne strane od naših iskustva, koje je veliko i sa druge strane iskustva i prakse drugih zemalja koje su napredovale brže od nas ili pre nas u procesu evropskih integracija i sa treće strane ovaj predlog je direktan odgovor na oner sistemske slabosti i propuste koje smo mi uočili u dosadašnjem radu, posebno u onom segmentu koji se odnosi na proces evropskih integracija.
Jovanović je ocenio da postojeći Poslovnik nije pravljen u duhu evropske politike i da su incijativom o reformi poslovnika iscrpljene ambicije LDP u radu na novom poslovniku.
Poslanica Liberalno demokratske partije i članica radne grupe za izradu novog poslovnika Nataša Mićić rekla je da bi reformom poslovnika koju je predložio LDP bila ojačana uloga parlamenta, vlada bi bila naterana da radi poslove iz svoje nadležnosti na pripremi i sprovođenju zakona “a ne da joj skupština bude izgovor za njenu nesposobnost”, a bio bi ubrzan proces usvajanja zakona neophodnih u procesu evropskih integracija.
Mićić je navela da je radna grupa za izradu novog poslovnika do sada razmotrila 36, od ukupno 240 članova Poslovnika, a da tek predstoji rad na spornim odredbama koje se odnose na dužinu rasprave i obrazlaganje amandmana.
“Ovo je drugi put da mi insistiramo, već smo jednom to uradili sa Deklaracijom o Narodnoj skupštini koju smo prosledili poslaničkim grupama, ovaj put smo apsolutno konkretizovali naš predlog i smatramo da je ovo najbolji i najbrži put da parlament zaista usvaja evropske zakone i kvalitetno i brzo” – istakla je Mićić.
Plan od šest tačaka je Ahtisarijev plan
Čedomir Jovanović
Šef poslaničke grupe Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović izjavio je danas da je program od šest tačaka “drugo ime za Ahtisarijev plan”.
“Ono što je predviđeno Ban Ki Munovim predlogom je ono što je sadržano u samom Ahtisarijevom planu”, rekao je on na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije.
Jovanović je rekao da je sada “očigledno da je za Srbiju izuzetno važna ta statusna neutralnost Euleksa”.
“Mislimo da je važno pronaći zajednički jezik sa misijom Euleks na Kosovu zbog toga što smo pre godinu dana mi rezolucijom Tadića, Koštunice i Nikolića bili protiv dolaska te misije”, rekao je on.
Jovanović je podsetio da je LDP i tada smatrao da je to pogrešna politika i da se pre gotovo dve godine zalagao za to da Srbija “radi na Ahtisarijevom planu”.
“Ja mislim da se na Kosovu ništa pozitivno neće desiti dok se ne postigne saglasnost između Beograda i Prištine, a mislim da za tako nešto u ovom momentu ne postoje preduslovi”, rekao je on precizirajući da od dogovora Srbije i Euleks nema ništa ukoliko su Albanci protiv.
Jovanović je ocenio da je spoljna politika Srbije bazirana na potpuno pogrešnim osnovama, naglašavajući da je samoproglašenu nezavisnost Kosova, koja je samo transformisala kosovski problem, priznao i najveći broj zemalja koje učestvuju u misiji.
EVROPSKI ZAKON ZA 90 MINUTA!
POSEBAN POSTUPAK ZA PREDLAGANJE, RAZMATRANJE I USVAJANJE „EVROPSKIH ZAKONA”
PREDLOG ZAKONA SA OZNAKOM “SRB-EU”
Član …
Vlada dostavlja Odboru za praćenje procesa stabilizacije i pridruživanja (Odbor) kvartalne, polugodišnje i godišnje planove predlaganja zakona, drugih akata i aktivnosti kojima se predlaže usklađivanje pravnog poretka sa pravnim tekovinama Evropske unije (predlog sa oznakom “SRB-EU”)
Vlada planovima predlaže i okvirne termine održavanja posebnih sednica na kojima se isključivo razmatraju predlozi zakona i drugih akata kojima se predlaže usklađivanje pravnog poretka sa pravnim tekovinama Evropske unije („Evropska sednica”).
Član …
Odbor daje svoje mišljenje i sugestije na dostavljeni plan i upućuje ih Vladi, predsedniku Narodne skupštine i narodnim poslanicima.
Nakon razmatranja dostavljenih mišljenja i sugestija, Vlada dostavlja Odboru konačni plan predlaganja zakona, drugih akata i aktivnosti sa oznakom “SRB-EU”.
Odbor zaključkom usvaja plan predlaganja zakona i drugih akata sa oznakom “SRB-EU” i objavljuje ga, preko Narodne skupštine, u Službenom glasniku.
Član …
Predlog zakona kojim se predlaže usklađivanje pravnog poretka sa pravnim tekovinama Evropske unije obavezno sadrži oznaku: “SRB-EU” br…”.
Svaki predlog zakona sa oznakom “SRB-EU” dobija naredni redni broj na kraju oznake iz stava 1. ovog člana, ukoliko Odbor donese odluku da se radi o predlogu kojim se predlaže usklađivanje pravnog poretka sa pravnim tekovinama Evropske unije.
Član …
Vlada dostavlja Odboru predlog zakona sa oznakom “SRB-EU” u skladu sa usvojenim planom predlaganja.
Odbor razmatra ovakav predlog (“prvo čitanje”) u roku koji ne može biti kraći od petnaest niti duži od trideset dana od dana dostavljanja.
Sednica Odbora mora biti zakazana najkasnije pet dana pre najavljenog dana održavanja.
Odbor donosi odluku da li se radi o predlogu kojim se predlaže usklađivanje pravnog poretka sa pravnim tekovinama Evropske unije.
Odluka o ovim pitanju mora biti doneta dvotrećinskom većinom glasova.
Član …
Amandmani na predlog zakona sa oznakom “SRB-EU” mogu se podneti najkasnije 48 časova pre početka prvog čitanja na sednici Odbora.
Član…
Prvo čitanje na sednici Odbora obavlja se tako da članovi Odbora iznose svoja mišljenja o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom, predloženom načinu zakonskog uređivanja tih odnosa i podnetim amandmanima.
Po završenoj raspravi zaključkom Odbora, kojim se prihvata donošenje zakona, utvrđuju se stavovi, predlozi i mišljenja u vezi s predlogom zakona i upućuju se predlagaču radi pripreme konačnog predloga zakona.
Zaključkom o prihvatanju predloga zakona, može se odrediti da je predlagač zakona dužan da pre podnošenja konačnog predloga pribavi mišljenje pojedinih stručnih tela, organizacija ili zajednica o pitanjima na koja se odnosi predloženi zakon.
Član…
Na osnovu zaključka o prihvatanju predloga zakona, predlagač će sačiniti konačni predlog zakona, odnosno konačni predlog zakona sačiniće drugo telo ako je to odredio Odbor i s tim se saglasio predlagač.
Uz saglasnost predlagača zakona, može se odrediti da konačni predlog zakona pripremi radno telo Narodne skupštine i da ga uputi na razmatranje Odboru.
KONAČAN PREDLOG ZAKONA SA OZNAKOM “SRB-EU”
Član …
Konačan predlog zakona sa oznakom “SRB-EU“ predlagač je dužan da podnese u roku od 30 dana od dana prihvatanja prvog predloga zakona.
Predlagač je dužan da u obrazloženju konačnog predloga zakona navede razlike između rešenja koja predlaže u odnosu na rešenja iz prvog predloga zakona, razloge zbog kojih su te razlike nastale i predloge i amandmana koji su bili izneti povodom prvog predloga zakona, a koje nije prihvatio, uz navođenje razloga za neprihvatanje.
Član …
Drugo čitanje na sednici Odbora obavlja se najkasnije 15 dana od dana dostavljanja konačnog predloga zakona.
Drugo čitanje na sednici Odbora obuhvata raspravu o tekstu konačnog predloga zakona, stanovištima radnih tela i odlučivanje o amandmanima koje predlagač (Vlada) nije prihvatio.
Drugo čitanje na sednici Odbora završava se odlučivanjem o predlogu zakona i podnetim amandmanima.
Odluka Odbora o konačnom predlogu zakona dostavlja se na razmatranje Narodnoj skupštini i smatra se da je Odbor formalni predlagač zakona.
Odbor može dvotrećinskom većinom glasova da odluči da se na sednici Narodne skupštine vodi jedinstveni pretres o predlogu zakona sa oznakom „SRB-EU”.
Član …
Razmatranje predloga zakona sa oznakom „SRB-EU” obavlja se na sednici Narodne skupštine u roku određenom planovima koje je usvojio Odbor.
Nakon obavljene rasprave zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona sa oznakom “SRB-EU” a pre prelaska na razmatranje ostalih tačaka dnevnog reda.









